Gudački odjel

0

Sara Parađiković, viola

Sara Parađiković, viola

Sara Parađiković, viola

Martina Razum, violina

Martina Razum, violina

Martina Razum, violina

Ivan Mužanić, violina

Ivan Mužanić, violina

Borna Alunić, violončelo

Borna Alunić, violončelo

Nikolina Tičinović Čavrag, violončelo

Nikolina Tičinović Čavrag, violončelo

Nikolina Tičinović Čavrag, violončelo

Nikolina Tičinović Čavrag, violončelo

Jasminka Ivanka Andrašek, violina

Jasminka Ivanka Andrašek, violina

Jasminka Ivanka Andrašek, violina

Jasminka Ivanka Andrašek, violina

Zdenka Japec, violina

Zdenka Japec, violina

Mihael Ros, kontrabas

Mihael Ros, kontrabas

Mihael Ros, kontrabas

Mihael Ros, kontrabas

Za prikaz imena postavite pokazivač miša na osobu na slici.

Sara Parađiković, viola

Sara Parađiković, viola

Sara Parađiković, viola

Martina Razum, violina

Martina Razum, violina

Martina Razum, violina

Ivan Mužanić, violina

Ivan Mužanić, violina

Borna Alunić, violončelo

Borna Alunić, violončelo

Nikolina Tičinović Čavrag, violončelo

Nikolina Tičinović Čavrag, violončelo

Nikolina Tičinović Čavrag, violončelo

Nikolina Tičinović Čavrag, violončelo

Jasminka Ivanka Andrašek, violina

Jasminka Ivanka Andrašek, violina

Jasminka Ivanka Andrašek, violina

Jasminka Ivanka Andrašek, violina

Zdenka Japec, violina

Zdenka Japec, violina

Mihael Ros, kontrabas

Mihael Ros, kontrabas

Mihael Ros, kontrabas

Mihael Ros, kontrabas

Za prikaz imena dodirnite osobu na slici.

s lijeva na desno: Sara Parađiković (viola), Martina Razum (violina), Nikolina Tičinović Čavrag (violončelo), Ivan Mužanić (violina), Borna Alunić (violončelo), Jasminka Ivanka Andrašek (violina), Zdenka Japec (violina), Mihael Ros (kontrabas)

Pod pojmom gudački instrumenti podrazumijevamo sve glazbene instrumente koji pripadaju skupini žičanih instrumenata i koji se sviraju na način da se preko žica povlači gudalo.

Danas se u klasičnoj glazbi koriste četiri standardna gudačka instrumenta: violina, viola, violončelo i kontrabas. U posljednje vrijeme pokušava se oživjeti primjena tzv. povijesnih gudačkih instrumenata za potrebe stilskog izvođenja rane glazbe. Također, ovoj skupini instrumenata pripadaju i narodna glazbala, a danas se u tzv. techno glazbi koriste čak i električni gudački instrumeni.

Gudački instrumenti odlikuju se širokim registrom (dakle u mogućnosti su svirati velik broj tonova), sposobnošću reguliranja dinamike, agogike i boje tona (što omogućuje izražajnost), te virtuozitetom. Zato su općeprihvaćeni kao najvažniji instrumenti u klasičnoj glazbi. Čine temelj simfonijskog orkestra i imaju važne dionice u komornim sastavima. Mnoge skladbe za gudače kao soliste spadaju u krug najvrednijih djela glazbene umjetnosti.

U školi djeluje i komorna glazba koju čine razne skupine instrumenata, odnosno gudačkim instrumentima pridružuju se i puhački instrumenti pa oni čine razna dua, trija, kvartete itd.

Također postoje dvije sekcije Gudačkog orkestra, tj. Gudački orkestar – mlađi i stariji. U mlađi orkestar se uključuju učenici već od trećeg razreda osnovne glazb. škole pa do šestog razreda, a u starijem muziciraju učenici srednje škole, kao i odlični učenici zadnjeg razreda niže glazb. škole.

Usp. internet stranicu:

Gudački instrumenti

Instrumenti
Skupno muziciranje
Violina

Violina je gudački žičani instrument. Iz te definicije proizlazi da ton proizvodimo povlačenjem gudala po žicama. Violina ima istaknuto mjesto među širokom paletom instrumenata pa se zbog svojih tehničkih mogućnosti, briljantnosti izvedbe i bogatog izvođačkog programa naziva još i kraljicom instrumenata. Zbog mogućnosti izvođenja visokih tonova spada u sopransku skupinu instrumenata.

Povijesni razvoj seže u razdoblje prije 10. st. n.e., dok je današnji oblik razvijen u 16. stoljeću, od kada datiraju počeci djelovanja glasovitih obitelji graditelja instrumenata: Amati, Guarneri i Stradivari.

Viola

Viola pripada gudačkoj obitelji instrumenata. Svojim je izgledom slična violini, premda je nešto veća. Karakterističan je njezin baršunast, tamniji ton.Viola je solistički instrument, ali ujedno i instrument za komorne i orkestralne izvedbe.

Njezino je mjesto u komornim i orkestralnim sastavima ključno jer čini nit koja povezuje dionice violine i violončela. Povijesno gledano, viola je u svojim različitim oblicima (viola da gamba ili viola da braccio) bila jedna od ključnih ishodišta za razvoj današnji gudačkih instrumenata.

Violončelo

Violončelo ili čelo je tenor glas u gudačkoj obitelji. Oblikovan je kao i violina samo je puno veći i drži se među koljenima. Možemo ga nazvati kraljem gudačke obitelji. Može proizvoditi od najdubljeg do najvišeg tona i na svoje 4 žice daje mogućnosti za postizanje izrazite virtuoznosti.

Prvi poznati graditelj violončela bio je Andrea Amati (oko 1500./05.-prije 1580.), prethodnik svjetski poznatog talijanskog graditelja instrumenata Antonija Stradivarija (1644.-1737.).

Violončelo je najbolje početi svirati još u ranoj dobi. Iako je zahtjevan i traži rad, djeca se na početku s instrumentom itekako mogu zabaviti i zbližiti otkrivajući različite zvukove koje može proizvoditi. Sviranjem na čelu proizvodi se vrlo topao i moćan ton, što budi veliku radost kod svirača, što se pokazalo kroz iskustva velikog broja pedagoga.

Iako su najveći udio literature za violončelo napisali klasični autori i uglavnom se izvode klasične kompozicije, na ovom instrumentu se mogu svirati svi žanrovi glazbe: od etno do jazza i rock glazbe, gdje glas čela može veoma iznenaditi svojom bojom i moćnim tonom i otvoriti sviraču nova kreativna uzbuđenja.

Kontrabas

Kontrabas je najveći gudački instrument koji ujedno ima najdublji ton.
Svoje podrijetlo vuče još iz 15.-17. stoljeća od instrumenta iz obitelji Viola da gamba.

Tijekom povijesti instrument se mijenjao. Sadašnji kontrabas ima 4 žice: E, A, D, G, koje se ugađaju po kvartama. U simfonijskom i komornom orkestru se koristi instrument sa 5 žica.

Također postoje dvije vrste gudala: „njemačko“- sa visokom žabicom i „francusko“- sa niskom žabicom, što znači da se danas u svijetu koriste dva načina držanja gudala.

Osim u orkestrima, kontrabas se koristi i u komornim sastavima. Veliki je broj izvrsnih solista - kontrabasista, koji uspjevaju pomaknuti granice kontrabasističke tehnike na virtuozni nivo.
Valja spomenuti i iznimnu ulogu kontrabasa u jazz sastavima.

Nastava na kontrabasu može početi u dobi od 9 do 10 godina, ali za to su potrebne male inačice instrumenata - takozvane kontrabas osminke i kontrabas polovinke. No, često se na kontrabas prijeđe s nekog drugog instrumenta u dobi od 13 do 15 godina ili kasnije. Posebno se za nastavu na kontrabasu organizira i pripremni stupanj od 2 godine, tijekom kojeg stariji učenik svladava gradivo potrebno za upis u srednju školu.

Gudački orkestar

Već sam naziv govori nam da se susrećemo sa skupinom glazbenika organiziranim u sastav koji čine gudački instrumenti. To su violina, viola, violončelo i kontrabas. Orkestar predstavlja jedan od najljepših oblika muziciranja jer u sebi okuplja radost skupnog muziciranja, skupljanje novih znanja i, prije svega, druženje. Da je tomu tako dokazuju naši nastupi u sklopu priredaba glazbene škole. Pozdravljamo i veselimo se svim budućim članovima našeg gudačkog orkestra.

Cookie Consent with Real Cookie Banner